Moć dobre komunikacije

Ne tako davno, 2012. godine bile su velike kampanje i prosvjedi protiv ACTA-e, međunarodnog sporazuma koji je imao za cilj uspostaviti standarde za zaštitu intelektualnog vlasništva. Sporazum se pripremao nekoliko godina prije nego što je javno predstavljen, a onda – fijasko! Protivnici sporazuma su se angažirali prosvjedujući  istovremeno i na ulici  i na društvenim mrežama. Vrlo brzo pojavila se i skupina Anonymous koja se pretvorila u glavne zagovarače protiv sporazuma, te svojim djelovanjem motivirala i pokrenula  veliku masu ljudi na koja se pridružila suprostavljanju implementaciji takvog sporazuma. Europski parlament dobio je preko 2,5 milijuna potpisa protiv ACTA-e iz cijelog svijeta, a sve je rezultiralo time da je čak 478 zastupnika glasalo protiv  uvođenja ACTA-e, čime je skupina Anonymous ostvarila svoj politički cilj. Dakle, stavljajući to u hrvatski kontekst referendumske epidemije, lako je zaključiti da postoje uspješni modeli participacije građana u upravljanju političkim procesima, koji su ponajprije komunikacijski. Zanimljivo je primijetiti da je i ime aktivističkog pokreta u funkciji ostvarenja političkog cilja.

Sredinom prošle godine krenulo se s pripremom novog međunarodnog trgovinskog sporazuma, nazvanog TTIP (Transatlantska trgovinsko i investicijsko partnerstvo). Ovim sporazumom se želi stvoriti zona slobodne trgovine između SAD-a i država članica EU-a! Pregovori su tajni, a zagovarači sporazuma kao glavni cilj sporazuma navode – gospodarski rast, zapošljavanje, briga o okolišu. Glasovanje u Europskom parlamentu o provođenju ovog sporazuma trebalo je biti 10. lipnja 2015., a odgođeno je isključivo zbog velikog broja amandmana ostalih zastupnika.

ttip

U očekivanju ponovljenog glasovanja, moramo se zapitati – znamo li što je TTIPkoliko se tiče Hrvatske i postoje li kampanje ili društvene skupine koje aktivno pozivaju građane da se uključe u kampanju i time pokušaju utjecati na rezultat glasovanja?

U ovom tekstu neću zauzimati niti jednu stranu već ću pisati o tome kako odnosi s javnošću mogu svojim aktivnostima djelovati na tijek pregovora TTIP-a, ali i ostalih sličnih sporazuma. Imajući to na umu, htjela bih naglasiti da smo punopravna članica EU i da imamo svoje zastupnike u parlamentu, koji su uoči svog odlaska u Bruxelles obećali štiti nacionalne interese RH. Naravno, bilo bi dobro da imamo artikulirane političke stavove o TTIP-u naših političkih stranaka kako bismo mogli kvalificirano formulirati vlastite stavove. Hrvatska godišnje iz proračuna izdvaja velika sredstva za djelovanje raznih nevladinih udruga, od kojih mnoge imaju na agendi informiranje građana o političkim temama, a  čije stavove o sporazumu nismo imali prilike nigdje vidjeti.

Odnosi s javnošću kao disciplina, u svijetu se često koriste kao nositelji kampanja  javnog zagovaranja, najčešće  kada je u pitanju politička komunikacija. Javno zagovaranje poznatije kao Advocacy je proces u kojem građani postaju svjesni i koriste  svoje moć i pravo aktivnog sudjelovanja , kao ravnopravni dionici, u procesima donošenja raznih odluka na područjima od njihova izravnog  interesa. Zanimljivo je da je u Hrvatskoj i sam termin javnog zagovaranja potpuno nepoznat i da zapravo u dvadesetak godina samostalnosti nismo imali niti jednu cjelovitu kampanju koja bi rezultirala donošenjem ili nedonošenjem zakona ili odluka koje su političke elite željele provesti uprkos interesu drugih dionika. Kako bi se provela uspješna Advocacy kampanja, nije dovoljno samo pronaći malo slobodnog prostora na društvenim mrežama, medijima ili na ulicama, već ertikulirati interes, definirati cilj, osmisliti strategiju i komunikacijske alate vodeći pri tome računa da se ne ugrozi niti jedan demokratski aspekt, ljudsko pravo ili građanska sloboda.

Jedan od alata javnog zagovaranja je i organizacija tribina na kojima bi se trebalo dati priliku zagovaračima i jedne i druge strane priliku da javno sučeljavaju stavove i potiču sve koji sudjeluju da produbljuju vlastita razmišljanja o određenom problemu. Tako je nedavno, u Splitu, udruga Cenzura plus pokušala organizirati javnu tribinu na temu TTIP-a i utjecaju tog sporazuma na zemlje članice EU-a, a tribina se posebno trebala referirati i na utjecaj eventualnog donošenja takvog sporazuma na gospodarsku i političku sliku Hrvatske. Ono što je upečatljivo  (a možda i nije) je činjenica da su tribinu zaobišli političari koji djeluju u Odboru za europske poslove resornog Ministarstva, dok su na tribini sudjelovali samo oštri protivnici TTIP-a. No, jesu li uspjeli u svojoj namjeri nametanja teme?

Naime, adekvatno upravljanje Advocacy kampanjom omogućilo bi doprijeti  do svih zainteresiranih javnosti za određenu temu. Uključilo bi se u javnu raspravu ponajprije aktivne sudionike političkog života, političke stranke pozicije i opozicije, zatim nevladin sektor, potom naravno medije koji bi senzibilizirali,opću javnost za temu kako bismo vidjeli i reakcije građana. Ubrzo bismo vidjeli tko su influenceri, tj. utjecajni zagovarači, koji   svojim djelovanjem dodatno potiču ostalu aktivne , a pogotovo pasivne javnost, na razmišljanje o određenoj temi i artikulaciju vlastitih stavova.

Upravo to je napravila skupina Anonymous kad je u pitanju bila ACTA. Prepoznali su da je ljudima iznimno bitna zaštita privatnosti na Internetu, te su kroz svoje aktivnosti naglašavli da je upravo ta vrijednost glavni cilj njihova djelovanja. Naglašavanjem kako sva legalna djelovanja na Internetu trebaju ostati zaštićena, a isto tako i identitet osoba, stvorili su veliku  grupu sljedbenika koja je na kraju postala dovoljno moćna i izazvala velike prosvjede, jačajući tako kampanju  protiv ACTA-e. Jednostavne i razumljive poruke, te komunikacija prilagođena svim javnostima, bile su ključne za uspjeh kampanje skupine Anonymous.

Jesmo li kao građani u Hrvatskoj dovoljno svjesni svoje  moći i prava i koristimo  li ih u dovoljnoj mjeri kako bi utjecali na političke procese,  koji u konačnici u velikoj mjeri utječu na kvalitetu naših života? Jesmo li građani samo kad izlazimo na izbore i potpisujemo peticije za referendume o ciljevima kojih uopce ne znamo dovoljno? Referendumska epidemija koja je zahvatila Hrvatsku, po mom mišljenju, nije rezultat građanskog aktivizma, već pokušaj dionika manje političke moći, da preuzmu dio političke moći od političkih stranaka. Po svim relevantnim ispitivanjima javnog mnijenja, jasno je da građani ne vjeruju političarima, da preziru svaku vrstu političkog djelovanja i da postoji ozbiljan animozitet prema svima koji participiraju u političkom životu. Stoga se stvaraju tzv. nezavisne liste, udruge, razne interesne skupine koje pokušavaju preuzeti političku moć a ne zvati se politikom. Ipak, ideja  i  pokušaja ipak ima, kao što je, na primjer,  kampanja Udruge Franak. Ona ima jasno postavljen cilj, ali ne i razrađenu strategiju  kako do tog cilja stići. Stoga je razvidno da se tom kampanjom ne upravlja s komunikacijskog aspekta  i zato kampanja ne uspijeva mobilizirati pasivnu javnost niti iznaći utjecajne zagovarače. To je posao stručnjaka za odnose s javnošću, koji će znati po definiranoj strategiji osmisliti taktike koje bi dovele do ostvarenja cilja kampanje.

Javni prosvjedi u Hrvatskoj, bez obzira kojim su povodom organizirani, uglavnom su doživljavali fijasko. Jesu li naši građani zaista baš u svakom slučaju potpuno indiferentni i pasivni, ili je ipak, ponovno problem (ne)komunikacija. Građanima je potrebno osvijestiti da moć dolazi od njih i da oni zaista mogu biti kreatori i pokretači promjena u društvu.  To kvalitetno osmišljena i vođena advocacy kampanja može, jer će stvoriti nužnu kritičnu masu da bi se ostvario željeni cilj  – donošenje kokretne odluke ili promjene!

Izvor fotografije: http://tacd.org/tag/ttip/

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s