Smije li itko imati monopol na turizam?

Činjenica je da je Hrvatska zadnjih nekoliko godina postala prepoznatljivom turističkom destinacijom. Svi govore  i o najljepšoj obali i o čistom moru. Na prvi pogled čovjek bi rekao da je to sve što nam zapravo treba. I to što imamo niti koristimo dobro, a niti dovoljno. Naime, istraživanje koje je provedeno za izradu Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma od 2014. do 2020. godine, pokazalo je kako 258 milijuna Europljana godišnje putuje, a čak njih 43 % ne percipira Hrvatsku kao turističku destinaciju.
Dakle, tih je 43 posto zapravo  naša primarna ciljna skupina u turizmu,  a isto tako naravno i stanovnici drugih kontinenata, jer su avionske karte sve dostupnije i ljudi rado odlučuju putovati i na druge kontinente.  Komunikacijska strategija hrvatskog turizma nikada nije adekvatno napravljena i Hrvatskoj se i brendiranje kao i turizam događa zapravo slučajno. Često se sjetim jedne od prvih izjava premijera Milanovića da  da stanujemo u slučajnoj državni. Iz gospodarske perspektive ta je  izjava dosta točna. No vratimo se turizmu, odnosno Istri, odnosno dužnosnicima i politici i načinu na koji se ona u Hrvatskoj vodi.

Prije svakih izbora, bili oni lokalni ili nacionalni sve se političke opcije pozivaju na struku. Čim je više populizma u predlaganju rješenja češće se koriti termin „struka“. Čini mi se ponekad da je to neki gospodin „struka“ kojeg bi rado upoznala. Što je zapravo struka i kako ona služi politici, tko je sluga, a tko gospodar.  Svatko tko se bavi nekim poslom zna da za svaki problem postoji nekoliko mogućih rješenja Ili da kažem u duhu ovog bloga nekoliko stručnih znanstvenih teorija. Pa će se tako „struka“ zalagati i za neka potpuno suprotna rješenja i često imamo prilike svjedočiti nastupu različitih skupina stručnjaka kojima se formalne kvalifikacije ne mogu osporiti, a koji zagovaraju potpuno  različita rješenja.

Tko onda zapravo donosi odluke struka ili politika, koja je uloga stručnjaka, a koja je uloga političara? Moje je mišljenje da ozbiljni političari prije donošenja odluka naruče od stručnjaka i jedne i druge strane, škole, mišljenja i projekcije kako će njihove odluke utjecati na buduće događaje na koje se taj problem odnosi, a onda politika odlučuje. Uvijek i svugdje.  Jer jedino političari imaju izborni legitimitet. U zemljama koje imaju dugogodišnju demokraciju ta je način postupanja sasvim uobičajeno. Niti jednoj politici, bila ona lijeva ili desna ne pada na pamet raditi suprotno od onoga sto su najavili kad su se borili za političke pozicije. Dosljednost i mjerljivost jedina je karakteristika po kojoj se rezultat rada političara može mjeriti.

No, kad dođemo kod nas  u slučajnu državu, stvari nisu baš sasvim jasne i sigurno ne odgovaraju tim kriterijima. Kod nas se izbore dobiva na jednim politikama, a onda se provode sasvim druge i pritom se najčešće u populističkim trabunjanjima poziva na onog gospodina struku, jer uvijek ima takve gospode koja potpišu za dobre novčiće sve što politika želi.
I tako je naravno i u turizmu. Tu također vrijedi pravilo vodi brigu o svojima jer oni su ti koji će za tebe ponovo glasati, a to koliku štetu činiš nekome drugom nije tvoj problem

Najpoznatiji primjer ovog modela je izgradnja autoceste kod luke u Zadru, kolokvijalno poznata i kao Kalmetina. Koliko god sam Zadrana srela svi su oni oduševljeni tom cestom i ja čvrsto vjerujem da oni imaju puno razloga biti oduševljeni, ali nažalost zaboravlja se da je Kalmetina ili dobrobit građana Zadra preskupo plaćena. Uspješnost ili neuspješnost nekog projekta mjeri se i kontekstom. Naime, sigurno da je Kalmetina dobrodošla Zadru, samo je pitanje kada i po kojoj cijeni.  Takvih je primjera sigurno mnogo, teško ih je sve napisati, evo čitam u novinama da neke općine imaju 31 dan, neke su općine gradile kolektore do kojih ne vode nikakve cijevi i stotine i stotine milijuna poreznih obveznika završile su u raznim jamama. Možda su to jame o kojima bi političari trebali više govoriti.

Nažalost tako i u turizmu. Pitat ćete se svi kakve sad Istra ima veze s tim.  Nedavno sam pročitala kako popularna aviokompanija Ryanair odlazi iz Zadra u Pulu. Naime većina ne zna da Hrvatska turistička zajednica subvencionira ne samo niskotarifne aviokompanije i turoperatore nego i druge gospodarske subjekte u turizmu velikim iznosima.
Ne radi se o tržišnoj nego političkoj odluci. Moje je mišljenje da je to razumno i da je dio novaca koje je država uložila u turizam sigurno iskorišten dobro i da je usluga u našem turizmu postala bolja. Subvencije su posebno bile važne u poslijeratno vrijeme kada je trebalo vratiti turiste koji su nas bili za par godina zaboravili jer se nisu osjećali sigurno u zemlji koja je u ratu.
Još je jedan podatak zanimljiv, a vezan za hrvatski turizam, o kojem se malo govori i piše,  a to je da se je zadnji značajan rast turističkih prihoda dogodio nakon završetka autoceste Zagreb – Split, gdje smo imali oko 4 milijarde turističkog prometa i narasli na 7 milijardi.  Prije toga smo godišnje rasli po stopama po kojima rastemo i sada od nekoliko posto, što je zapravo prirodni rast, a nije rezultat nekog važnog događaja koji može generirati vrlo visok rast.

No, vratimo se Ryanairu. Zašto bi otišao iz Zadra u Pulu?
Kao inozemnoj aviokompaniji potpuno je svejedno ima li bazu u Istri, Dalmaciji ili drugdje. Njihov model poslovanja je jednostavan – režu sve nepotrebne troškove, kako bi tržištu mogli ponuditi čim niže cijene prijevoza i od zemlje u koju slijeću traže da minimizira troškove aerodromskih pristojbi, a da im zračna luka bude čim bliža većem broju turističkih destinacija. Ima li dakle Istra prednosti nad Dalmacijom, da li bi bila racionalna odluka ministra turizma da se Ryanairu ponude bolji uvjeti u Puli od onih koje ima u Zadru?
Nije li baš uloga centralne države pomoći pojedinim regijama koje su slabije razvijene kako bi se približile onima jače razvijenima i na taj način svi građani naše države imali jednaka prava na bolji život?
Ryanairu je ipak samo načelno svejedno. Oni odlučuju temeljem ulaznih troškova s jedne strane i potencijala za prikupljanje sredstava za oglašavanje od lokalnih gospodarskih subjekata s druge strane te subvencija koje dobivaju od HTZ-e koja je transmisija ministarstva turizma.
HTZ je za iduću godinu Zadru smanjila sredstva za subvencioniranje niskotarifnih avioprijevoznika za 2 milijuna kuna, što je sigurno veliki minus, a s druge stranke Zadar i Dalmacija teško se natječu s Istrom koja nije bila zahvaćena ratom pa je ranije krenula u investicijski ciklus i obnovila mnoštvo hotela. Jednako tako, veliki dio profita iz pušačkog biznisa uložen je u obnovu hotela i na taj način Istra je dobila puno više puno boljih kapaciteta od Dalmacije što Ryanairu naravno pomaže da prikupi potrebnih cca 13 milijuna kuna za vlastito oglašavanje.

Naravno ni na koji način ne želim osporiti da je Istra počela prva raditi destinacijski menadžment  i da je u tome jako puno napravljeno, da su prvi počeli razvijati alternativne turističke programe pa ne ovise samo i suncu i moru,  ali uloga je države pomagati tamo gdje je teže kako bi se  uravnotežila ukupna gospodarska slika zemlje i na taj način svi građani mogli imati približno jednaku kvalitetu života.
Smije li dakle biti ministar lokalpatriot i možemo li u isto vrijeme na čelu ministarstva turizma imati Istranina, a direktor Turističke zajednice je njegov bivši prvi suradnik, također iz Istre.

Kada se govori o prirodnim ljepotama i nacionalnom bogatstvu, ono se u većem dijelu nalazi izvan Istre.  Osim Brijuna nema niti jednog drugog nacionalnog parka u Istri. Samo ih je Šibensko-kninskoj županiji tri. Da li je to ravnopravno? Ima li Dalmacija pravo dobiti od države ono sto je izgubila u ratu? Vrijeme država sigurno ne može nadoknaditi, ali postavljanje razvojne regionalne strategije države koja je po svojoj prirodnoj konfiguraciji vrlo različita, trebao bi biti prvi prioritet svake vlade. A ne mahanje raznim gospodarskim programima koje ionako nitko nikada ne provede.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s