Tko nam je ukrao grad?

Grad čine ljudi, svakodnevna vreva i onaj šušur vikendom koji mu daje posebnu čar.  Sada je taj vrtlog života zamijenila tišina, puste zagrebačke ulice, ostao je grad sam, ogoljen sa svim svojim boljkama. Kao da nam želi poručiti da je baš sada pravo vrijeme da se malo bolje zagledamo u njega i da osvijestimo da mu puno toga nedostaje, da mu je nepravedno nemarom i korupcijom oteto, a potresom zapečaćeno. Jer problemi nisu nastali s potresom, oni su tu bili puno prije njega, a puno toga što je moglo i trebalo biti učinjeno, nije.     

Svejedno je s koje strane grada krenuli, priča je jednako tužna. Od neuredne i zapuštene zone Žitnjaka na istoku do zapadnog dijela grada gdje pogled odvlači ruglo nekadašnje podsusedske cementare, zapuštene i opasne ruševine za koju od 1999. postoji prostorni plan uređenja uz sanaciju klizišta Kostanjek. Danas više od 20 godina kasnije, nije učinjeno ništa, snovi o bazenu, sportskom ili poslovnom centru tako su ostali samo snovi, a posljednja u nizu ideja aktualne gradske vlasti je sanacija tog klizišta građevinskim otpadom.  Sličnu sudbinu danas dijele i druge neiskorištene gradske cjeline kao Badel, Gredelj ili Zagrepčanka, prostor okretišta na Remizi i mnogi drugi.

Centar grada priča je za sebe. Tomislavov trg, pogled na Umjetnički paviljon i zelenilo vraća u neka prošla vremena, kada je Lenuci svojom vizijom odredio konture centra grada, kad je netko pametan tada prihvatio njegovu ideju, omogućio savršenu kombinaciju i balans zelenila i arhitekture pa tako danas imamo tu sreću da sam centar krase parkovi kao pluća grada. Ne mogu ni zamisliti što bi bilo da je stvarao u neko drugo, ovo naše vrijeme. Uz centar, Lenuci je svojim idejama oblikovao i područja mnogih zagrebačkih kvartova i postavio temelje za razvoj Zagreba kao moderne metropole. Svoj obol dali su i mnogi zagrebački arhitekti nakon njega koji su svojim djelima obilježili zagrebačke ulice i koji su u sinergiji i suradnji s gradskim ocima tih vremena gradili ljepši Zagreb.  Nije srećom znao Lenuci, kao ni mnogi nakon njega, što će ovaj grad i sve nas snaći kasnije, a posebno od 2000. na ovamo. Nisu imali tu nesreću, poput danas mnogih arhitekata i urbanista, djelovati u vrijeme ove gradske vlasti i gradonačelnika koji sve to od njih zna i može bolje. Pa ako on misli da treba Manhattan na Savi bit će Manhattan na Savi bez obzira što o tome kaže struka. Ili žičara, koja će u tijeku izgradnje zbog izmjena prvotnog projekta poskupiti za više od 100 milijuna kuna i nikome ništa, jer ima se može se. 

Urbanističko planiranje u gradu u proteklih je 20 godina postalo zapravo iživljavanje aktualne gradske vlasti nad gradskim i javnim dobrom. Planiranje je zamijenilo ludilo preizgradnje, tzv. urbaniziranje na silu bez prateće infrastrukture, zapostavljanje srca grada i njegovih rubnih točaka, nerješavanje ključnih infrastrukturnih problema. Mnogi zagrebački kvartovi davnih 40-tih, 50-tih ili 70-tih izgrađeni su planski i promišljeno s mnogo prostora za škole, s parkovima i primjerenim prostorima između zgrada. Nažalost, ni oni danas nisu pošteđeni nakaradnih projekata koji dobivaju blagoslov Grada iz svima znanih razloga pa imamo zgrade nagurane jedne na druge ili poput onih gdje doslovce iz spavaćih soba, kuhinja i kupaona vire na par metara udaljene prozore školskih učionica. Mnogi zagrebački kvartovi zaboravljeni su i zapušteni, poput Trešnjevke, Trnja, Martinovke, Kruga, a uz plansku gradnju i pametno promišljanje moglo se napraviti puno.  Planska gradnja nažalost ne postoji ni u novim naseljima, u kojima se tek nakon što se natrpaju zgrade, razmišlja o parkirnim mjestima, prometnicama, školama i pratećoj infrastrukturi. Svako pametno promišljanje i urbanistički planovi padaju pod interesima privatnih investitora pa tako olako prolaze projekti koji se ničime ne uklapaju u prostor, na štetu vizure, zelenila i okoliša, ali i potreba građana u okruženju.

Urbanizam u Zagrebu ne postoji, a svako prostorno planiranje samo je slovo na papiru. Kao i strategija Zagreba kao pametnog grada s vizijom do 2030. godine kojom se „po uzoru na napredne europske gradove, nastoji usmjeriti Grad Zagreb k implementaciji inovativnih načina korištenja resursa i novih tehnologija, boljoj koordinaciji gradske uprave te aktivnom uključivanju građana u razvoj Grada, u svrhu postizanja optimalne kvalitete života građana, razvoja gospodarstva i smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu klimatskim promjenama.“  Jedna od točaka ove strategije je i održiva urbana mobilnost, kojom se želi povećati korištenje javnog prijevoza što je kontradiktorno svemu što gradska vlast sada radi izgradnjom garaža u gradu kojima se privlači još više automobila u najuži centar.

Naš grad je izgubio dušu. Ilica, posebno od Frankopanske preko Britanca do Trga Franje Tuđmana, nema više svoj nekadašnji duh. Sada je zapuštena, s napuštenim lokalima, išaranim i oblijepljenim izlozima, derutnim haustorima i fasadama. Prostor nekadašnje kavane Corso izgleda sablasno i ružno. Od Ilice prema sjeveru i jugu nije ništa bolje. Dežmanovim prolazom do ruševnog Salooona, Savskom do derutnog Ciboninog prolaza ili Vlaškom do stadiona, odnosno rugla u Maksimiru koji puno govore o odnosu vlasti prema gradu. Nikakvo blještavilo Adventa,  ne može sakriti sve te uništene gradske vrednote koje su za generacije Zagrepčana puno više od objekta, zgrade ili ulice.

Grad smo dobili u nasljeđe i u nasljeđe ćemo ga ostaviti. Dobili smo ga s remekdjelima arhitekture, dobili smo ga s prekrasnim naseljima, trgovima i ulicama,  s temeljima za njegovo pametno širenje i razvoj.  

Grad je danas pust, bez ljudi i vreve. Ali ne spava zimski san. Sada je budniji no ikada. Priča nam priče o tome što su mu učinili i kako su ga u ovih 20 godina ukrali od nas. S vlasti i gradonačelnikom koji su sami sebi svrha, koji su ga prisvojili ne slušajući ni struku ni građane, grad nema šanse. Zagreb zove upomoć. Zagreb zove nas. 

2 misli o “Tko nam je ukrao grad?

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s